Sisanje palca, disanje na usta i druge navike: kada mogu utjecati na razvoj zagriza?

Razvoj dječjih zubi i čeljusti ne ovisi samo o genetici. Na njega utječu i svakodnevne navike koje se često pojavljuju već u najranijoj dobi. Sisanje palca, dugotrajno korištenje dude, disanje na usta ili nepravilno gutanje na prvi pogled mogu djelovati bezazleno, no ako traju dulje vrijeme, mogu utjecati na položaj zubi, rast čeljusti i pravilan razvoj zagriza.

Roditelji pritom često nisu sigurni kada je određena navika dio normalnog dječjeg razvoja, a kada je vrijeme za reakciju. Treba li dijete odmah odvikavati od dude? Je li disanje na usta samo prolazna navika ili znak nekog drugog problema? I mogu li se posljedice nepravilnih navika spriječiti bez ortodontske terapije?

Dobra je vijest da pravovremeno prepoznavanje može napraviti veliku razliku. Razumijevanje navika koje utječu na razvoj usne šupljine prvi je korak prema zdravom osmijehu i pravilnom zagrizu.

Kako nastaje pravilan zagriz?

Zagriz predstavlja način na koji gornji i donji zubi dolaze u kontakt prilikom zatvaranja usta. Njegov razvoj počinje u ranom djetinjstvu, a na njega utječu rast čeljusti, položaj zubi, funkcija jezika, usana i mišića lica.

Tijekom rasta dječja čeljust još je u razvoju, zbog čega je osjetljivija na dugotrajne vanjske utjecaje. Upravo zato određene oralne navike mogu promijeniti prirodan smjer razvoja zubi i čeljusti.

Sisanje palca i dugotrajno korištenje dude

Sisanje palca jedna je od najčešćih dječjih navika. Djeci pruža osjećaj sigurnosti i pomaže im da se umire, osobito prije spavanja ili u stresnim situacijama.

Iako je takvo ponašanje u ranoj dobi uobičajeno, problem može nastati ako se nastavi nakon treće ili četvrte godine, osobito ako je sisanje često i intenzivno.

Dugotrajno sisanje palca ili dude može pridonijeti:

• stvaranju otvorenog zagriza, kod kojeg se prednji zubi ne dodiruju;
• izbočenju gornjih prednjih zubi;
• suženju gornje čeljusti;
• promjenama u položaju jezika i funkciji usana.

Važno je naglasiti da ne razvija svako dijete koje siše palac nepravilnosti zagriza. Rizik ovisi o učestalosti, intenzitetu i trajanju navike.

Disanje na usta – navika koju ne treba zanemariti

Disanje na usta može biti povezano s alergijama, povećanim krajnicima, začepljenim nosom ili drugim poteškoćama s disanjem kroz nos. Ako dijete često drži usta otvorenima, hrče ili se budi umorno, potrebno je istražiti uzrok.

Dugotrajno disanje na usta može utjecati na položaj jezika i ravnotežu mišića lica. Kod neke djece povezano je sa suženjem gornje čeljusti, nepravilnim položajem zubi i promjenama u razvoju zagriza.

Zato je važno ne promatrati disanje na usta samo kao ortodontski problem. Ovisno o uzroku, može biti potrebna procjena pedijatra ili otorinolaringologa, uz pregled stomatologa ili ortodonta.

Nepravilno gutanje i položaj jezika

Jezik ima važnu ulogu u razvoju čeljusti i pravilnom položaju zubi. Kod pravilnog gutanja jezik se oslanja na nepce, dok kod infantilnog ili nepravilnog obrasca gutanja može gurati prednje zube prema naprijed.

Takav pritisak, ako se ponavlja tijekom duljeg razdoblja, može pridonijeti nastanku otvorenog zagriza ili otežati stabilnost rezultata ortodontskog liječenja.

U određenim slučajevima preporučuje se miofunkcionalna terapija koja pomaže uspostaviti pravilne obrasce disanja, gutanja i položaja jezika.

Kada je vrijeme za pregled ortodonta?

Prvi ortodontski pregled preporučuje se već oko sedme godine života, čak i ako dijete još ima mliječne zube. To ne znači da je tada potrebno započeti terapiju, nego da stručnjak može procijeniti razvoj čeljusti i prepoznati eventualne nepravilnosti.

Ranije se svakako treba javiti stomatologu ako roditelji primijete izraženo sisanje palca, stalno disanje na usta, poteškoće sa žvakanjem ili vidljive promjene položaja zubi.

Male navike, velika razlika za zdrav osmijeh

Dječje navike sastavni su dio odrastanja, ali neke od njih mogu utjecati na razvoj zubi i čeljusti ako potraju predugo. Sisanje palca, dugotrajno korištenje dude, disanje na usta i nepravilno gutanje zato zaslužuju pažnju roditelja.

Najvažnije je reagirati bez stvaranja pritiska na dijete i ne pokušavati samostalno ispravljati problem bez utvrđivanja njegova uzroka. Redoviti stomatološki pregledi i pravovremena procjena ortodonta omogućuju praćenje razvoja te, kada je potrebno, pravodobnu intervenciju.

Zdrav zagriz ne znači samo lijep osmijeh. On je važan i za pravilno žvakanje, govor, disanje i cjelokupno oralno zdravlje.

Slike izvor: Pexels.com